Pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju cvjetova, održavajući biološku raznolikost i osiguravajući opstanak mnogih biljnih vrsta te proizvodnju hrane. Procjenjuje se da čak 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvedene hrane ovisi o pčelama, što ukazuje na njihov izuzetan ekonomski značaj od 14,2 milijarde eura godišnje.
Unatoč njihovoj važnosti, posljednjih godina svjedočimo smanjenju broja pčela i sve većim izazovima u očuvanju njihovog zdravlja. Intenzivna poljoprivreda, upotreba pesticida, nedostatak hrane, virusi, invazivne vrste i promjene okoliša samo su neki od čimbenika koji pridonose njihovom opadanju. Iako su neke države članice napravile određeni napredak u rješavanju ovog problema, i dalje postoje izazovi.
Što se tiče tržišta meda, EU je jedan od najvećih proizvođača, ali većinu meda uvozi iz Kine. To dovodi do problema s krivotvorenjem meda i niskom kvalitetom proizvoda. Zastupnici traže poboljšanje inspekcija, strože kazne za krivotvorenje, te bolje označavanje meda kako bi se zaštitili pčelari i potrošači.
Konačno, izvješće ističe važnost promocije potrošnje meda, posebno među djecom u školama, kako bi se podigla svijest o njegovim blagodatima za zdravlje i okoliš.
Zamislimo sebe kao aktivne poljoprivrednike, krećući se s četkicom od cvijeta do cvijeta, umjesto pčela, kako bismo obavili oprašivanje. Bez pčela, naša bi prehrana bila itekako ograničena i jednolična, temeljeći se na samo nekoliko usjeva poput pšenice, ječma, kukuruza i nekoliko drugih. Možemo li zamisliti svijet bez malina, jabuka, trešanja, šljiva, jagoda, graška, pasulja, tikvica, dinja, paradajza, borovnica, bundeva i mnogih drugih?
Biljke i pčele su duboko povezane još od početaka biljnog i životinjskog svijeta, međusobno oviseći o oprašivanju za svoj opstanak. Ova neraskidiva veza osigurava stalno stvaranje novih kombinacija gena i bogatstvo biljnog svijeta kakvo danas poznajemo.
Pitamo se, je li čovjek pridonio razvoju novih sorti i vrsta nakon što je prvo naučio od pčela i drugih oprašivača?
Promatranje pčela kako vješto lete od cvijeta do cvijeta dok obavljaju svoj posao pokazuje nam da su one najbolji pokazatelji zdravog okoliša. Gotovo 70 od 100 biljaka koje koristimo u prehrani oprašuju pčele. Izreka “Bez pčela, nema biljaka, nema života – nema ni ljudi” jasno ističe njihovu ključnu ulogu u očuvanju ekosustava. Većina biljnih vrsta koje koristimo za hranu postoji zahvaljujući pčelama, no njihov opstanak je ugrožen prekomjernom upotrebom pesticida koje koristi čovjek.
Kako bismo sačuvali ove važne oprašivače, moramo primijeniti principe integralne poljoprivrede i zaštite bilja. To podrazumijeva primjenu različitih mjera zaštite, uključujući biološke, biotehničke, kemijske i fizičke, uz ograničenu upotrebu pesticida.
Ekološka proizvodnja hrane, koja potpuno isključuje upotrebu agrokemikalija, također daje značajan doprinos očuvanju pčelinjih zajednica i drugih korisnih insekata.
Naravno, važno je podizati svijest o važnosti pčela, te se stoga Ujedinjeni narodi odlučili proglasiti 20. svibnja Svjetskim danom pčela.
Parlament je također prepoznao važnost zaštite pčela te je usvojio savjetodavno izvješće koje poziva na poboljšanje zaštite i podrške pčelarskom sektoru. Zastupnici zagovaraju veće financiranje nacionalnih pčelarskih programa, bolju zaštitu zdravlja pčela, te mjere za očuvanje lokalnih pčelinjih vrsta.
Dakle, završna poruka glasi – čuvajmo naše šarene pčelice jer bez njih bismo imali manje cvijeća i voća, a tko bi onda pravio osvježavajuće voćne koktele ili divne bukete?
Kroz njihov rad, oprašivanje cvjetova postaje moguće, stvarajući bogatstvo biljnog svijeta kakvo danas poznajemo. Stoga, sljedeći put kad ugledate pčelu kako vrijedno radi, ne zaboravite zahvaliti joj se jer je to mala, ali moćna prijateljica koja čini čuda za naš svijet! ????????
