BeeVenom touch

Novi, inovativni hrvatski proizvodi na svjetskom tržištu.

Što je pčelinji otrov?

Pčelinji otrov je gusta tekućina koju pčela proizvodi unutar tijela. U medicini se koristi već dugi niz godina u liječenju raznih bolesti, a takav način liječenja nazivamo apiterapija. Proizvode ga mlade pčele do 18. dana života, a koriste ga u obrambene svrhe kao zaštitu od opasnosti. U slučaju napada, pčela ispušta otrov u količini od 0,3 do 0,5 mg. Otrov ima specifičan miris i gorki okus, a aktivniji je čak 30% od zmijskog.

Komponente pčelinjeg otrova

Pčelinji otrov je složena mješavina proteina koji izazivaju lokalnu upalu na mjestu uboda, a djeluju i kao antikoagulansi. Jedan ubod pčele isporučuje oko 0,1 mg otrova u ljudsku kožu, a može se deaktivirati alkoholom. Oko 1% ljudske populacije alergično je na apitoksin. Melitin čini oko 52% svih peptida u otrovu, a služi kao jako protuupalno sredstvo i uzrokuje lučenje kortizola. Melitin je također glavna komponenta za određivanje kvalitete pčelinjeg otrova.

Utjecaj na ljude

Komponente pčelinjeg otrova imaju različite utjecaje na ljudske organe. U većini slučajeva, ubodi pčela su samo neugodno, ali ponekad mogu uzrokovati jaku bol ili čak i anafilaktički šok. Općenito, 300-400 uboda smatra se smrtonosnom dozom za ljude. Istraživanja pokazuju da pčelari godinama stječu imunitet na pčelinji otrov, a nova saznanja sugeriraju da u smakom organizmu postoji okidač alergena.

Prikupljanje pčelinjeg otrova

APLIKACIJA

Primjena pčelinjeg otrova

Tradicionalna medicina

Koristi se kao antireumatik u tradicionalnoj medicini. Novija istraživanja o korištenju pčelinjeg otrova u liječenju pokazuju da pčelinji otrov utječe na smanjenje boli, snižavanje krvnog tlaka, smanjenje kolesterola u krvi i povećanje radne sposobnosti.

Moderna medicina

Štiti tijelo od zaraznih bolesti. Koristi se kao lijek za liječenje upala zglobova, raznih neuralgija i akutnih upala krvnih žila. Posebno su opisani tretmani uboda pčela. Pčelinji otrov i upotreba pčelinjeg uboda prihvaćeni su dio osnovne medicine.

Farmaceutska industrija

Zbog povećane upotrebe pčelinjeg otrova u farmaceutskoj industriji (oko 75 izoliranih komponenti), danas se dobiva električnom stimulacijom pčela.

Prvi susret s pčelama

Kao mladi student prve godine agronomije, 2010. godine, Tvrtko Matijević dobio je priliku pomoći svom prijatelju pčelaru iz Virovitice u preseljenju pčela s paše bagrema na pašu lipe. Budući da je pčele prije viđao samo na cvjetovima, ovo je bila njegova prva prilika u okruženju sa stotinjak košnica u kojima se nalazilo više od 4,5 milijuna pčela. Kako prijatelj nije mario za njegovu pčelarsku opremu, Tvrtko je dobio pčelarsko odijelo s rupama, a umjesto pčelarskih rukavica – rukavice za čišćenje toaleta te dva broja manje ribarske čizme. Nakon zadobivenih 46 uboda pčela koje su se uspjele probiti kroz improvizirano odijelo, Tvrtko se svejedno odlučio na kupnju svoje prve tri košnice. Naravno da je prioritet u početku bio uložiti u pčelarsku opremu te kupiti odgovarajuću obuću, prisjeća se Tvrtko sa smiješkom na licu.

Nakon prve pčelarske sezone, ostao je na svega jednoj košnici koja je preživjela, a sve zato što pčele nije dobro pripremio za zimovanje. Odlučno da nastavi dalje, ponovno je kupio još tri zajednice te uz mukotrpan rad, čitanje literature i konstantno učenje na vlastitim greškama – te je zime uspješno održao na životu sve četiri košnice. Iduće sezone razrojio je postojeće košnice, pa se uz kupnju novih deset zajednica, polako počeo osjećati kao pravi pčelar sa sveukupno 18 vlastitih košnica.

Inspiracija za kremu s pčelinjim otrovom

Tvrtko je 2013. godine imao priliku upoznati znanstvenika koji je proizvodio kremu na bazi pčelinjeg otrova, a koja je u istočnoj Europi poznata pod nazivom Kuznetsovi Cream. Krema je dobila ime po molekularnom kemičaru Valeryju Kuznetsovu, a poznata je po tome što su je većinom koristili vrhunski sportaši, kao npr. tenisačice Maria Sharapova te Ana Kurnjikova, pogotovo zato što niti jedna supstanca iz kreme nije bila dopinški zabranjena. Uz to, krema je pomagala i oboljelima od multiple skleroze i artritisa, budući da povećava mikrocirkulaciju krvi do 200 puta te ujedno poboljšava radnu sposobnost mišića za 30%. Krema je u suštini najviše upotrebljavana za povrede i istegnuća zglobova, bolove u ramenima i laktovima, dok je kod starijih osoba najviše pomagala kod bolova u leđima i koljenima (križobolja, išijas i ostali bolovi).

Na tržištu postoji mnogo različitih krema s pčelinjim otrovom, ali ova je bila jedinstvena po tome što je Valery jedini u nju ugradio tzv. „nosač“ koji pčelinji otrov može dovesti sve do krvotoka molekularnim putem, dok kod drugih krema otrov ne može probiti membranu kože. Te iste godine, Tvrtko je dobio ponudu za suradnju s europskim znanstvenicima te je počeo proizvoditi pčelinji otrov za njihove potrebe.

U to vrijeme, kao mladom prvostupniku agronomije i pčelaru s vizijom, Tvrtku je trebala početna investicija te je prikupio novac od prijatelja i rodbine, ne znajući kada i kako će im moći vratiti posuđeno. Sav novac uložio je u kupnju dodatnih 50 košnica te u nabavljanje aparature za sakupljanje pčelinjeg otrova.

Početni problemi sa sakupljanjem pčelinjeg otrova

Naša avantura počela je proučavanjem videa o sakupljanju pčelinjeg otrova na youtube-u, a nakon kupnje aparata od strane ljudi koji su bili prodavači te aparature, krenula je prava bitka.

U stvarnosti, ništa na tim video zapisima nije bila istina – količine sakupljenog otrova bile su do 90% manje nego što su naveli prodavatelji aparature, a pčelinji otrov proizveden na njihov način bio je izrazito loše kvalitete. Tvrtko se prisjeća kako su pčele bile toliko agresivne da je morao bježati 200 metara od košnica, dok su one svejedno i dale ubadale. U tom trenutku, razmišljao je treba li uopće nastaviti s projektom ili ga ugasiti i ići dalje.

Vođen poslovicom: „ili pukovnik ili pokojnik“, kao pčelar znao je da nema puno vremena – pčelarska sezona ne traje cijelu godinu već počinje 15.travnja, a završava 15. rujna. Uvoznici su od njega očekivali rezultate, a događalo se to da kupnjom jedne aparature, pa druge od različitog proizvođača, pa treće, četvrte, i tako dalje – nije dobivao nikakve rezultate. Otrova ili nije bilo na staklima ili je bio toliko loše kvalitete i boje (slika 2.) da ga je morao bacati. Novac koji je posudio nestajao je s hrpe, a rezultate također nije imao. Bližio se kolovoz, a Tvrtko nije imao nikakve količine pčelinjeg otrova.

Ipak, odlučan o daljnjem nastavku projekta, pozvao je prijatelja elektroničara, koji je ujedno i alergičan na ubod pčele, da mu pomogne sastaviti vlastitu aparaturu za sakupljanje pčelinjeg otrova. Prijatelj je sjedio u prostoriji 40 metara udaljenoj od pčelinjaka te je produžnim kablom podešavao napon i frekvenciju, dok je Tvrtko direktno iznad košnica gledao što se događa – pikaju li pčele u staklo, bježe li sa stakla ili ih ono privlači na lučenje otrova. Nakon dva mjeseca istraživanja, uspješno su podesili elektroniku koja je davala savršeni napon i frekvenciju koja ni u jednom trenutku nije mogla naštetiti pčelama.

Završetkom i konstruiranjem aparature, ta pčelarska sezona je završila.

Usavršavanje aparature za sakupljanje pčelinjeg otrova

Početkom pčelarske sezone 2014. godine, cilj nam je bio s našom aparaturom isprobati što više načina sakupljanja otrova, odnosno, isprobati je na što više mjesta u košnici. Preko videa i svih drugih materijala s interneta, znali smo da se pčelinji otrov sakupljao jedino na ulazu u košnicu. Tom metodom sakupljanja nismo bili zadovoljni, a pčele su izbjegavale samu aparaturu, dok je otrov bio nečist i nekvalitetan.

Pomnim razmišljanjem, odlučili smo se na sakupljanje pčelinjeg otrova u košnici. Nakon tri mjeseca istraživanja, npr. gdje postaviti ploču za sakupljanje, u koje doba dana postaviti aparaturu, koja vlaga zraka je idealna za što kvalitetniji otrov, koja temperatura zraka je najpogodnija i tako dalje – došli smo do prvih rezultata. Iako je bio kraj srpnja te je već pola pčelarske sezone prošlo, svakim smo novim istraživanjem dobivali sve kvalitetniji pčelinji otrov, kao i sve veću količinu otrova po košnici. Na samom kraju istraživanja, najbolje rezultate davalo nam je sakupljanje pčelinjeg otrova ispod konstruiranih kupola koje dopuštaju prodor svjetla u košnicu, dok s druge strane sprječavaju izlazak feromona kojeg pčele ispuštaju prilikom uboda u staklo košnice. Feromon automatski pčelama govori da su u opasnosti te druge pčele iz košnice dolaze i izlučuju otrov kao obrambeni mehanizam. Kad smo uvoznicima iz Europe pokazali prvi otrov sakupljen novom tehnologijom, ostali su zapanjeni. Takav pčelinji otrov još nisu vidjeli, iako se kreme s pčelinjim otrovom proizvode već duži niz godina.

Nakon toga, krenuli smo u ekspanziju po Hrvatskoj te lokalnim pčelarima nudili aparaturu za sakupljanje pčelinjeg otrova prema našoj tehnologiji. S pravom možemo reći kako je naša tehnologija sakupljanja premašila sve svjetske velesile u proizvodnji pčelinjeg otrova. Dok su Kinezi i Amerikanci sakupljali 1 gram na 10 košnica za 60 minuta i hvalili se time, mi smo proizvodili 2.5-4 grama pčelinjeg otrova na 10 košnica za 25 minuta. Po pitanju kvalitete pčelinjeg otrova, Amerikanci i Kinezi su proizvodili pčelinji otrov s 45-50% melitina, dok mi proizvodimo pčelinji otrov sa 70% melitina (protein zaslužan za sve blagodati pčelinjeg otrova). Melitin znanstveno dokazano ubija stanice raka te virus HIV-a, a pomaže i kod ostalih tegoba te povećava mikrocirkulaciju krvi te radnu sposobnost mišića. Analiza našeg pčelinjeg otrova napravljena je po svim svjetskim standardima – po HPLC metodi na Nastavnom zavodu dr. Andrija Štampar, gdje su ostali zapanjeni pčelinjim otrovom kvalitete kakvu još nisu susreli, a niti imali prilike analizirati.

Nakon svih analiza i dozvola, od 2015. godine kreće još veći proboj na svjetska tržišta – pčelinji otrov smo izvozili sve od Rusije, Njemačke, Švedske pa do Amerike i Australije.

U Europi smo prodavali većinu našeg pčelinjeg otrova, a kako je u Hrvatskoj rastao broj pčelara koji su po našoj tehnologiji sakupljali pčelinji otrov, tako smo proizvodili i viškove koje smo slali na ostala tržišta te smo završili čak i u australskim medijima kao firma koja proizvodi najkvalitetniji pčelinji otrov na svijetu.

Pohvale, nagrade i priznanja za pčelinji otrov hrvatske kvalitete

Našu tehnologiju smo kompletirali te usavršili 2015. godine kad smo krenuli u proizvodnju pčelinjeg otrova sa sedam pčelara, dok danas brojimo preko 100 njih koji ga sakupljaju na prostoru cijele Hrvatske – od Konavla do Istre te od Međimurja do Iloka.

Tvrtko je 2018. godine imao priliku sudjelovati u na forumu u Bruxellesu kao jedan od najboljih poljoprivrednih inovatora u Hrvatskoj te je i sljedeće godinu bio pozvan na istu manifestaciju. Uspješno smo napravili nešto radi čega nas više cijene u cijelom svijetu nego u Hrvatskoj, a Tvrtku se u sjećanje urezala jedna rečenica hrvatskog europarlamentarca koji mu je rekao: „Sada se vrati u Hrvatsku, pokupi stvari i nemoj se više nikada vratiti nazad – imaš nešto što nitko nema i vani cijene takve, a tamo ćeš ostati nitko i ništa“. Tvrtko se jednostavno nije slagao s time jer je imao ljude koji su radili i sakupljali otrov za njega, a neke od tih suradnja više nisu bile poslovne, nego su se razvile u prijateljstva za cijeli život. Većina sakupljača pčelinjeg otrova su mlađi naraštaj poljoprivrednika te ih povezuje ljubav prema pčelarstvu i stvaranje nečeg inovativnog. Takve ljude nije mogao napustiti te je odlučio sam krenuti možda težim putem, no, znajući da radi nešto korisno za hrvatske pčelare.

Nova inovacija uslijedila je 2019. godine, kad je uspješno mikrokapsuliran pčelinji otrov u suradnji s profesorom Markom Vincekovićem s Agronomskog fakulteta. Uz to smo napravili još neka istraživanja na bazi učinkovitosti pčelinjeg otrova, gdje smo ispitivali utjecaj pčelinjeg otrova na viruse i bakterije te uspješno ubili virus E. coli, streptokok i tifus. Odrađena su i druga istraživanja s našim pčelinjim otrovom te je za neke dobivena i rektorova nagrada na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. U radu „Ekološki prihvatljivo suzbijanje kukaca primjenom biorazgradivih mikrosfera na bazi pčelinjeg otrova“ – dokazali smo uspješnu eliminaciju štetnika koji stvaraju veće probleme u poljoprivredi (krumpirova zlatica, lisne uši itd.).

2020. godine poslali smo prve veće količine pčelinjeg otrova u Australiju, liječnici Bridget Goodwin. Nakon što je primijenila naš otrov, dobili smo same pohvale za kvalitetu te komentar da takav pčelinji otrov medicinske kvalitete još nije imala priliku koristiti. Na zamolbu dr. Goodwin, dopustili smo spominjanje u australskim medijima te u prezentacijama na sveučilištima diljem Australije.

Kao zahvalu za ispostavljene količine i sve ugovorne obveze, 2020. godine smo od europskih znanstvenika dobili formulu za kremu s pčelinjim otrovom te smo uvidjeli važnost ugrađivanja pčelinjeg otrova u hrvatski brend krema, jer niti jedna krema na tržištu nema tako kvalitetan pčelinji otrov u svom sastavu, a isto tako niti učinkovitost naše kreme.

Prije same narudžbe prve veće količine kreme s pčelinjim otrovom, odlučili smo napraviti jedan jednostavan test koji će nam pokazati djelotvornost kreme protiv bolova. Angažirali smo renomiranu tvornicu s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji krema da nam napravi prve uzorke kreme. Tvrtko je ponajprije htio dobiti iskrene recenzije te je prve uzorke kreme protiv bolova naplaćivao, tj. prodavao. Nakon prvih 100 prodanih krema, nije bilo niti jedne loše recenzije što nam je svakako dalo vjetar u leđa za dalje.
Nakon toga, krenulo je osmišljavanje samog imena brenda, kao i ambalaže proizvoda, a uz to su napravljena i sva istraživanja vezana uz lansiranje brenda na tržište. U izradu formule uključili smo i hrvatske znanstvenike koji su dali završni „touch“ postojećoj formuli. Sve u svemu, na kraju smo dobili odličan proizvod koji je trenutno veliki hit na hrvatskom, ali i europskom tržištu.

Hrvatski brend BeeVenom touch

Ime brenda usuglašeno je s prijateljicom Andreom Vodanović, dugogodišnjom europarlamentarkom u Bruxellesu, a njene su ideje i sugestije imale velik utjecaj na naš odabir imena brenda.

Prva krema koja je ugledala svjetlo dana u lipnju 2021. godine bila je BeeVenom touch masažna krema protiv bolova – nakon nepuna tri mjeseca, krema je prepoznata u cijeloj Hrvatskoj te smo se našli pred vratima vodećeg farmaceutskog giganta koji je želio postati glavni distributer naših proizvoda u ljekarničkom segmentu. U vrijeme potpisivanja ugovora, bila su završena i ostala istraživanja za naše druge dvije kreme s pčelinjim otrovom – anticelulitnu kremu i kremu za lice.

Krema za lice pokazala se kao pun pogodak za ljepši spol te smo dobili veliku pohvalu kupaca i recenzije kakve poznati i renomirani brendovi mogu samo sanjati – od toga da „pegla bore“, pa sve do potpunog nestajanja akni i mitesera.

Anticelulitna krema napravljena je u suradnji sa stručnim timom koji je uspješno objedinio sinergiju dvije vrlo snažne komponente koje se nikada prije nisu spajale, a to su: pčelinji otrov i kofein. Poznato je da kofein uništava masno potkožno tkivo, dok ga pčelinji otrov povećanom cirkulacijom uspješno razgrađuje te kožu čini zategnutom i mekšom.

Brand BeeVenom touch danas možete kupiti u gotovo svim ljekarničkim lancima diljem Hrvatske, na našem webshopu te putem partnerskih e-commerce platformi izvorno.hr te tvornicazdravehrane.com.